U ovome projektu učenici će:

·       Razviti višestruke inteligencije obrađujući specifične teme na različite načine:

·       Učenje novih riječi na hrvatskom jeziku – „zagrebački“ rječnik

·       Pisanje akrostiha o gradu Zagrebu

·       Učenje pjesmica povezanih s temom

·       Povezivanje različitih disciplina i školskih predmeta u svrhu stjecanja specifičnih znanja

·       Cilj ovog projekta je što bolje upoznavanje grada u kojem živimo, te omogućiti djeci da steknu određena znanja i predodžbe o gradu Zagrebu

ZAGREBAČKI MEMORY

Učenici i učiteljica 1.b Ivana Gluhačić razreda izradili su memory sa slikama grada Zagreba i nazivima znamenitosti. Slike smo pronašli u kalendaru pa je naša igra rezultat recikliranja!

Za naš memory i reciklirana kutija:

Izradili smo u suradnji s učenicima 1. a i učiteljicom Majom Kovaček Purgersku slovaricu!

Održana je radionica za roditelje na roditeljskom sastanku 1.b razreda.

Upoznavanje roditelja sa kolačem karakterističnim za kvart Podsljeme – Tenka gibanica. 

Roditelji učenika 1.b razreda napravili su Cehovsku škrinju!

Ivano i Vito su jako ponosni jer su pomagali roditeljima u radu!

U 1.b skupljamo suvenire našeg grada Zagreba kako bismo napravili izložbu o našem gradu.

Diljem svijeta šestinska nošnja, kišobran i licitari već su odavno prepoznatljivi ne samo kao simbol grada Zagreba, već i Hrvatske.  Purger je upravo iz tog razloga odjeven u šestinsku nošnju s karakterističnim crnim šeširom s malim obodom i trobojnicom dok je Purgerica u prigorskoj nošnji s rupcem na glavi i pregačom. 

Radovi učenika 1.b

Tena Sudar

MOJ ZAGREB

Divni grade moj,

najviše volim Trg bana Jelačića tvoj.

U Mandruševac kad bacim novčić,

uvijek poželim želju.

Želju ne smijem odati,

ali po svojoj Trešnjevci najviše volim hodati.

Divni Zagreb prekrasne parkove ima,

on uvijek dobro želi svima.

Dora Burazer

Franko Živković

Martina Fiket

Na društvenoj mreži Facebook u grupi Osamdesete u Zagrebu pročitali smo zanimljivosti o bračnom paru Ljerki i Aci koji su radili u Modruškoj ulici u poznatoj trgovini. Na slici smo vidjeli kako su nekada izgledale trgovine.

MOSTOVI ZAGREBA

učenici 2.a i 2.b razreda

učiteljice: Sonja Tomić, Ljijana Karan i Renata Gašpar

Mostovi spajaju ljude i obale i zato nisu samo obične građevine čija je svrha prelaženje prirodnih prepreka. Prvi mostovi bili su drveni i kameni,pa željezni,a sada se grade od različitih vrsta betona. Postoje viseći mostovi,lučni,konzolni,ovješeni,pomični i gredni mostovi po načinu gradnje i pješački,cestovni,željeznički i kombinirani prema namjeni. Zagrebački savski mostovi su cestovni, željeznički i pješački mostovi koji spajaju lijevu i desnu obalu rijeke Save, a lučni i gredni po gradnji.Zagreb ima 11 mostova (Most Zaprešić , Podsusedski most , Jankomirski most , Jadranski most , Savski kolni most , Novi željeznički (Hendrixov) most , Most slobode , Most mladosti , Željeznički most Sava-Jakuševec i Domovinski most Most Sava-Ivanja Reka ).

Samo ih je pet u samom gradu (Jadranski most, Savski kolni most , Novi željeznički (Hendrixov) most , Most slobode i Most mladosti).Stoljećima se preko rijeke Save prelazilo splavima, a najveći promet je bio na putu za Karlovac i more, s glavnim prijelazom na završetku današnje Savske ceste. Prvi drveni most izgrađen je tamo 1892. godine. On je zamijenjen željeznim mostom s drvenim pomostom za kola i pješake,a taj je zamijenjen armiranobetonskim. U 20. stoljeću nicali su zagrebački mostovi ovim redom : Savski kolni most 1938., Novi željeznički (Hendrixov) most 1939., Most slobode 1959., Most mladosti 1974. i Jadranski most 1981.

Učenici drugih razreda promatrali su mostove u gradu i misle da su Most mladosti i Hendrixov most najljepši,pa su ih nacrtali.

Ivan Beljo 2.b

Petar Vuksan 2. b

Josip Glavaš 2.b

Tonko Muck 2.b

Karlo Marčetić, 2.b

Nikol Glacić Trkulja, 2.b

Jan Brlek, 2. b

Sara Valek, 2.b

Dora Lazić Vučković, 2.b

Elena Sudar, 2.b

Radovi učenika 3.a i 3. b razreda - učiteljice Tanja Mršić i Tonka Gržin

Susret s Franjom Kuharom u Hrvatskom narodnom kazalištu

Rahela i Ruta

Maketa naše škole

“The most famous sights in Zagreb”

Učenici trećih razreda su u nastavi na daljinu marljivo odradili svoju ulogu u školskom projektu “Zagreb u zagrljaj zove”.

Temu “The most famous sights in Zagreb” pretočili su na plakate uz pomoć učiteljice engleskog jezika Ivane Rubčić. 

Anja Bojić

Tena Kozina

Radovi učenika 4.a, 4.b i 4. c razreda

Učiteljice: Kristina Pravica, Alka Mirna Ančić Igrec i Sanja Kovačić

ZAGREB

Snažan, čvrst

Velik, star, lijep

Složan u najtežim trenucima.

Ljubav

 Ana Grozaj Djak, 4.c

                       Zagreb, moj grad

Zagreb je moj grad,

On je velik i meni drag.

Doći do djeda i bake

Ja uvijek želim na brzake.

Sjednem u tramvaj plavi

I on me na cilj otpravi.

Jurim po šinama

Što nestaju u daljinama.

Putujući gledam kroz prozor,

Da mi je bar dalekozor.

Da vidim sve ukrase

Što moj grad krase.

Sve muzeje i kazališta

Maksimir i druga izletišta.

Crvena licitarska srca

I sat na trgu koji kuca.

Visoko drveće u parkovima

I ptice u jatima.

Sve to gledam i znam

Da nikome te ne dam.

Od Gričkog topa i uspinjače

Do Save koja mirno teče,

Sve su to znameni

koje daješ meni.

Zato te volim Zagrebe

Jer sve me podsjeća na tebe.

Antonio Krnjaković, 4.a

Kamenita vrata

Zaštitnička, ponosna

Čuvaju, smiruju, blagoslivljaju

Otvorena vrata - daruju mir.

Sigurnost

Tara Maričić, 4.c

Lotrščak

Star, uspravan.

Štiti, govori, puca

Priča nam stare legende.

Zagreb

              Martin Končar, 4.a

Svaki kutak moga grada

U svom srcu nosim rada.

Volim svaku ulicu, svaki trg,

sve prekrasne parkove i pogled na jug.

Ali od svega najdraža mi je Nova cesta 133,

Gdje jedva čekam da u školske klupe opet sjednemo svi.

Mom Zagrebu

Sretan Ti rođendan, najdraži moj grade!

Nećemo dozvoliti ni potresu da tvoju ljepotu ukrade.

Oduvijek i zauvijek imam te rad,

Ti si, Zagrebe, najljepši grad!

 Bruna Jurin, 4.a

Pokraj kule Lotrščak

malo licitarsko srce može kupit svak! 

Ana Vuković, 4.a

Antonio Krnjaković, 4.a

Bruna Jurin, 4. a

Martin Končar, 4. a

Vid Sladonja, 4.a

Jan Petar Grgić, 4.a

Bela Marinković, 4.a

Franko Marinković, 4.a

Šime Marin, 4.a

Mareta Čukelj, 4.b

Petar Šešok, 4.b

Nikola Đurić, 4. b

Nika Dragin, 4.b

Vito Ostojić, 4.b

Ani Brlek, 4.c

Sara Semenski, 4.c

Valentina Soldo, 4.c

Helena Tabak, 4. c

Kiara Nakić, 4.c

Luka Draganović, 4.c

Josip Mihelec, 4.c

Lovro Kelemen, 4.c

Ana Grozaj Djak, 4. c

Aleksandar Palić, 4.c

Adela Jelačić, 4.c

Zagreb prijatelj djece, Josip Mihelec, 4.c

Ani Brlek 4.c

Likovni rad Zagreb -krasopis

Josip Mihelec 4.c

Adela Jelačić, 4.c

Karla Rezdevšek, 4.b

Učenici 4.b razreda su izabrali jedan od sedam trgova koji tvore zagrebačku Lenucijevu ili zelenu potkovu te istražili značajne građevine koje se nalaze na pojedinim trgovima. Na sljedećim stranicama saznajte što su istražili i otkrili.

LENUCIJEVA POTKOVA

4.b

BOTANIČKI VRT

·       osnovan je 1889. godine

·       zaštićeni spomenik prirode i kulture od 1971. godine

·       sastavnica Kulturnog dobra RH – zagrebačke Zelene potkove (Lenucijeve potkove)

·       institucija je koja posjeduje dokumentiranu zbirku živih biljaka koja služi znanstvenim istraživanjima, očuvanju biološke raznolikosti, obrazovanju i izložena je javnosti

·       vrijedna zbirka hrvatske flore, više od 5 000 biljnih svojti

Građevine unutar vrta:

• vrtlarska kuća (danas kuća ravnateljstva)
• zgrada Botaničkog zavoda
• stari izložbeni paviljon
• staklenik (ima ih više)
• nikad dovršena zgrada Botaničkog zavoda

·       staro spremište

·       javni zahod

·       zgrada strojarnice Gradskog vodovoda

·       fontana za pitku vodu

·       nadstrešnica za studente

·       mala vrtna sjenica

Nika Dragin, 4.b

Nely Zečević, 4.b

Trg Josipa Jurja Strossmayera

Trg Josipa Jurja Strossmayera je

dio Lenucijeve potkove. Nalazi

se između Zrinjevca i Trga kralja

Tomislava.

Kip Josipa Jurja Strossmayera,

kojeg je napravio kipar Ivana

Meštrović,

postavljen je 1926. godine na

njegovom trgu, ispred zgrade

Hrvatske akademije znanosti i

umjetosti.

Josip Juraj Strossmayer (1815.-

1905.) je osnivač i pokrovitelj HAZU.

Hrvatsku akademiju znanosti i

umjetosti (HAZU) je najviša hrvatska

znanstvena i umjetnička institucija.Potiče i organizira znanstveni rad i zalaže

se za primjenu postignutih rezultata, razvija umjetničku i kulturnu djelatnost i

brine o hrvatskoj kulturnoj baštini i njezinoj promociji u svijetu.

Hotel Palace

Palača je izgrađena 1891. godine za

Karla Schlesingera u neorokoko stilu. Od

1907. godine započinje s radom kao prvi

hotel u Zagrebu.Od tada je hotel

nekoliko puta nadograđivan i uređivan,

te tehnički usavršen, tako da su sada

sobe spoj moderne tehnologije i starog

secesijskog stila 19. st. u kojem je hotel

građen.

Mareta Čukelj, 4.b

TRG REPUBLIKE HRVATSKE



 Jedan od najljepših zagrebačkih trgova i trg koji od 2017. godine nosi već osmo ime.

U prošlosti se još zvao: Sajmišni trg, Sveučilišni trg, Wilsonov trg, Trg kralja Aleksandra, Trg I., Kazališni trg i Trg maršala Tita.

Imena su se mijenjala najčešće prema političkim i povijesnim zbivanjima.

Zgrade koje okružuju trg su, na zapadu današnji Muzej za umjetnost i obrt i moderna zgrada Muzičke akademije, na sjeveru zgrada Rektorata i Pravnog fakulteta, na istoku više poznatih gradskih palača i Učiteljski dom, a na jugu Akademija dramskih umjetnosti uz zgradu Hrvatskog sokola.

ZGRADA SVEUČILIŠTA

Ova zgrada je od svog otvorenja prošla više namjena.

Građena je od 1856.-1859. godine prema projektu bečkog arhitekta Ludwiga von Zettla kao Opća javna bolnica, a koristila se i za vojarnu, tvornicu duhana, povremeni izložbeni prostor, te od 1882. godine za Sveučilište.

Na ulazu u zgradu nalazi se kameno stubište iz 1976. god., poznatog arhitekta Juraja Denzlera. Ispred stubišta je iste godine postavljena skulptura “Povijest Hrvata” Ivana Meštrovića.

Danas se u zgradi nalazi Rektorat sveučilišta u Zagrebu i Pravni fakultet. Zgrada je jako stradala u ovogodišnjem potresu i pitanje je koliko dugo će se obnavljati.

HRVATSKI UČITELJSKI DOM 

Ova dvokatnica sagrađena je 1888./1889. godine za Savez hrvatskih učiteljskih društava.

Danas ju smatramo značajnim primjerom historicizma u Zagrebu.

U ovoj zgradi nalazi se Hrvatski učiteljski muzej i Pedagoška knjižnica.

HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE 

večano je otvoreno 14. listopada 1895.g. kao kazališna zgrada za oko 750 gledatelja, kao zamjena teško stradalom kazalištu u potresu 1880.g.

Građena je u stilu neobaroka, a gradili su je austrijski arhitekt Ferdinand Fellner i njemački arhitekt Hermann Helmer.

Građena je svega četiri mjeseca i dva puta je obnavljana - 1937. i u razdoblju između 1967. i 1969. godine.

Osim dominantnog izgleda na središtu samog trga, ova zgrada je poznata i prema podzemnom tunelu koji ju spaja s Akademijom dramskih umjetnosti, te veličanstvenom zastoru nazvanom Hrvatski preporod koji je oslikao Vlaho Bukovac.

ZDENAC ŽIVOTA 

Rad je jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara - Ivana Meštrovića.

Ovo djelo čine deset golih ljudskih likova u stvarnoj veličini koji poslagani u krug prikazuju tijek ljudskog života od rođenja do smrti. Najmanji lik je dijete, a najstariji starac. Starac jedini gleda u unutrašnjost zdenca i proučava svoj lik.

Zagrepčanima se nije svidjela ideja golih ljudi ispred zgrade HNK, pa je zdenac smješten ispod razine trga.

SPOMENIK - SVETI JURAJ UBIJA ZMAJA 

U Zagrebu se nalaze dva spomenika sv. Jurju, jednom od najštovanijih kršćanskih svetaca. Uz ovaj na trgu republike Hrvatske, drugi se nalazi ispred Kamenitih vrata.

Kip prikazuje hrabrog viteza na konju koji upravo zamahuje mačem prema zmaju koji leži pod kopitima konja. Autor spomenika je Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač. 

Originalno je izrađen za nišu palače u Beču. Zagrebački nadbiskup Juraj Haulik ga kasnije kupuje za park Maksimir.

Nakon restauracije 1908.godine spomenik je premješten na današnju lokaciju.

PETAR ŠEŠOK, 4.B

Nikola Đurić, 4.b

TRG REPUBLIKE HRVATSKE

ZGRADA SVEUČILIŠTA

Poluugrađena trokrilna uglovnica tlocrtnog “U” oblika sagrađena 1856-1859. godine prema

projektu bečkog arhitekta Ludwiga von Zettla za Opću javnu bolnicu, a koristila se za vojarnu,

tvornicu duhana, povremeni izložbeni prostor, te od 1882. godine za Sveučilište.

UČITELJSKI DOM

Zgrada s kraja 19. stoljeća izgrađena za Savez hrvatskih učiteljskih društava.Slobodnostojeća

uglovna dvokatnica tlocrtnog “L” oblika sagrađena 1888/1889. godine prema projektu Lea

Hönigsberga za Savez hrvatskih učiteljskih društava, te nosi naziv Hrvatski učiteljski dom.Zgrada

Hrvatskog učiteljskog doma značajno je ostvarenje historicizma u Zagrebu.

HNK

14. listopada 1895. godine svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja, a u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK remek djelo je kasnog historizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.Povijest zagrebačkih scenskih prostora počinje još u srednjom vijeku, kada su se od 11. stoljeća, kao u zapadnoj Europi, liturgijske drame izvodile u katedrali.

Nika Lončar, 4.b

Tema: Zagreb kroz objektiv fotoaparata

Učitelj: Sanja Gjurčević

Razredi/skupine:

Tema obuhvaća učenike od 5. do 8. razreda.

Učenici su fotografirali grad Zagreb kroz dogovorene podteme Moj kvart Trešnjevka i Grafiti i murali grada Zagreba.

Prva podtema bila je Moj kvart Trešnjevka. Učenici su fotografirali naš kvart Trešnjevku i njezine specifičnosti. Ostvarili smo suradnju s Muzejom grada Zagreba i Centrom za kulturu i infomacije Maksimir priključivši se projektu “Fotografija i mladi” te sudjelujući na foto natječaju za učenike od 4. do 8. razreda. Na foto natječaju ostvarili smo 3. mjesto (učenik Franko Pavković, 8. a). Fotografije učenika bile su izložene u Muzeju grada Zagreba od 22. studenog 2019. do 1. prosinca 2019.

Moj kvart Trešnjevka

Franko Pavković, 8.a

Dorotea Ivančić, 8.c

Jakov Stanušić, 5. a

Katja Vranić, 5.c

Nikola Ćaćić, 6.a

Fabijan Vranić, 6.b

Ivan Ille, 8.b

Lucija Zovko, 8.c

Cilj je bio upoznati učenike sa značenjem fotografije, te razvijati sposobnost fotografskog gledanja na okolinu kroz motiv grada Zagreba. Kod učenika se razvijao smisao za lijepo. Učenici su upoznali grad Zagreb kroz promatranje, istraživanje kadrova i fotografiranje.

Razvili su razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za medijsku kulturu i grad Zagreb kao i interes za medijsko stvaralaštvo te za informacijsko- komunikacijsku tehnologiju.

    Druga podtema bila je Grafiti i murali grada Zagreba. Provedena je u korelaciji s Likovnom kulturom u 5. razredima kroz temu Osobno i društveno te podtemu Stvaranje ili devastiranje. Učenici su naučili razliku između potpisivanja po fasadama (tzv. tagiranja) i slikanja umjetničkih grafita. Umjetnici ponekad „ožive“ fasade starih oronulih građevna svojim grafitima i muralima. Tako stvaraju uličnu umjetnost (street art) koja je onda dostupna svim prolaznicima. 

Grafiti i murali grada Zagreba

Za takvo izražavanje umjetnici najprije traže dozvolu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada te Gradskog ureda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Učenici su svojim fotoaparatima zabilježili grafite i murale koji spadaju u uličnu umjetnost ali i natpise koji devastiraju naš grad. 

Marija Čuljak, 5.b

fotografije Magdalene Kovačević, 5.b

Luka Matej Šarac, 5.b

Lorena Nasteski, 5.b

Iva Barić, 5.b

fotografije Lare Vuković, 5.b

Elena Puhelek, 5.c

Učenici 5.b razreda,

profesorica Sanela Cinek

Matematički Monopoly

Sva mjesta koja se spominju i kupuju su znamenitosti ili četvrti grada Zagreba:

Maksimir (ZOO, park, stadion), Podsljeme (Šestine, Mlinovi, Gračani), Donji grad (Trg bana Jelačića, HNK), Novi Zagreb (Kajzerica, Siget, Trnsko, Utrina, Dugave) Trešnjevka (OŠ Julija Klovića, kazalište Trešnja, tržnica), Tehnički muzej, Muzej iluzija

Posebno su zanimljivi zadatci i iznenađenja.

Prepisivao si na ispitu iz matematike.

Ideš u zatvor!

Učenici 5.b razreda,

razrednica Mara Skok

Ema Posilović,

 Marija Čuljak

Učenici 5.b razreda su za temu zajedničkog projekta odabrali legende o Zagrebu i različite načine na koje će ih predstaviti (plakat, prezentacija, video uradak, razglednica, slikovnica, igrokaz...).

Magdalena Kovačević, 5.b

LEGENDE O ZAGREBU

Zagreb ima bogatu i dugu povijest i poznat je po svojim legendama. Mnoge (istinite) su se legende zbile na obroncima Medvednice, a neke od njih se pamte i dan danas.

Legende o Crnoj Kraljici

Legende govore da je uvijek bila obučena u crno, uz to bila je strašno zla. Imala je gavrana kojeg je obožavala. Kad se naljutila ili je tko što skrivio zapovjedila je gavranu da napadne čovjeka kojeg bi on kandžama i kljunom usmrtio. Iz šale je znala gavrana naputiti na svoje dvorjane, no oni su se naučili obraniti. Njezina okrutnost je bila praćena i ljepotom na koju su pali mnogi udvarači, kojih se ona rješavala čim bi joj dosadili. Pričalo se kako ih je, kad bi joj dosadili bacala s kule u smrt, ili ih je pustila u kavez s veprom. Uživala je promatrajući kako ih vepar ubija. 

Legenda o Crnoj kraljici

Crna kraljica je dobar dio svog života provela na južnim obroncima Medvednice, točnije na Medvedgradu. Prema jednoj od priča, kad su Turci stigli podno Medvedgrada nitko joj nije htio pomoći zbog njenog groznog ponašanja. Zato je pozvala vraga i zaklela se: “Pukni vrag, dam ti Medvedgrad i sebe”, bile su njezine riječi koje je kasnije požalila. Vrag se odazvao njenim ponudama i otjerao Turke. Tad je ona htjela prevariti vraga da poništi kletvu. Ponudila je dvanaest vjedara zlata onome tko je triput prenese oko tvrđave. To nije nikome uspjelo zbog paklenih stupica koje je vrag postavio. Htjela je vraga prevariti, ali je na kraju umrla prokleta.

Priča dalje kaže kako se kad je umrla pretvorila u zmijsku kraljicu, a njene podanice zmije čuvaju njeno zlato koje je sakriveno negdje u podzemnim hodnicima što vode na Kaptol, ili čak možda negdje u hodnicima na Griču. 

Postoji i jedna priča da je neki mladić uspio ubiti zmiju, ali se bojao uzeti zlato jer je znao da je prokleto. Nakon rata pak, vođeni pričama o zakopanom blagu, brojni avanturisti su prekapali po ruševinama grada, te potkapali južnu kulu, koja se tada urušila. Stare fotografije svjedoče o njenom postojanju, a obnovljena je 1994.

Iako se uz ime Crne Kraljice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na Medvedgradu, najčešće veže Barbara Celjska, nije sasvim sigurno koju je od srednjovjekovnih kraljica narod zvao tim imenom. Na Medvedgradu su osim nje boravile i dvije kraljice Marije – supruga Bele IV., kao i prva žena kralja Sigismunda, za koje se zna da su obje nosile crninu.

Kraljičin zdenac

Jedna legenda govori ovako: Zbog velike suše presušila su sva vrela i zdenci okolice, osim dubokog zdenca na Medvedgradu. Narod izmučen od žeđi uputi se k Crnoj kraljici i zamoli od nje vode, koju im ova uskrati. Narod očajan proklinje gradinu te nju baci na milost i nemilost u šumu, koja je bila puna medvjeda i drugih divljih zvijeri. Kad je narod došao do ovog mjesta, spazi to vrelo, koje prije nije postojalo, dok u isto vrijeme zdenac u Medvedgradu presahnu. Jedna druga legenda govori kako je ona sama dolazila na izvor po vodu. Zbog svoje okrutnosti uplašila se da će ju dvorjani otrovati. Tako su taj izvor nazvali Kraljičin zdenac.

Kraljičin zdenac, danas je poznato izletište na Medvednici.

Legende o imenu Zagreba

Postoje razne priče i legende o nastanku imena Zagreb.

Jedna od legendi govori da je ovim krajem prolazio ban u vrijeme suše. Nekoj djevojci, koja je stajala pokraj vrela, viknuo je: Zagrabi, Mandušo! Djevojka je zagrabila i banu dala vode. Tako je vrelo na glavnom gradskom trgu dobilo ime Manduševac, a grad ime Zagreb. Danas je Manduševac, na istočnoj strani Trga, fontana u koju i gosti i Zagrepčani ubacuju novčiće želja. Nekoliko je koraka udaljeno od nekadašnjeg vrela.

Povjesničari tvrde da ime Zagreba najvjerojatnije potječe od slavenskog glagola zagrepsti tj. ukopati ili opkopati što upućuje na to da su se najstariji stanovnici Zagreba zaštitili od neprijatelja i poplava Save opkopom oko naselja.

Neke legende kažu ovako:

1. legenda:

Jednom davno, na mjestu današnjeg glavnog trga u Zagrebu, nalazio se izvor vode (današnji zdenac Manduševac). Pokraj tog izvora je stajala djevojka Manda. U tom trenutku, onuda je prolazio vitez na konju, koji je bio toliko umoran i žedan da je uspio samo izgovoriti: "Mando, dušo, zagrabi!"

Prema toj izreci su Zagreb i Manduševac dobili ime (Manduševac od "Mando, dušo", a Zagreb od "zagrabi").

Nika Parlov, 5.b

Jedna legenda kaže:

Voljeni grade moj

Ponovno u šetnji Gornjim gradom,

Očiju širom otvorenih,

Svaki put iznova zaljubljena,

Dok se divim ljepotama tvojim.

Štros, Kula Lotrščak, uspinjača,

Markov trg, Kamenita vrata, Katedrala,

Moja su vječna inspiracija

Još od prvih koraka.

Svaki kutak mislim da ti znam,

A onda, nova šetnja, nova priča

I još tajni otkrivam

Za neka nova sjećanja.

Divni Jarun, Bundek, Sljeme,

Ponosni naš Medvedgrad,

trčim, plešem, grlim,

Sve mirise ti upijam.

Voljeni grade, Zagrebe moj,

U svakom si otkucaju srca mog.

S anđelima pjevam ti pjesmu

Čuvao te dragi Bog.

Nika Parlov 5. b

Radovi učenika 6.a razreda,

razrednica Zrinka Cvetković

PURPURI PJESAMA O ZAGREBU

To je kratki prikaz u slikama izrečen u par rečenica.

   U kojima govorimo o:

               - glazbenim prostorima Zagreba (koncertnim prostorima)

- zagrebački glazbenici (izvođači)

               - pjesme o Zagrebu (poznati pjevači) 

KULTURNO-GLAZBENE USTANOVE U ZAGREBU

Leda Berković, Lara Pravica, Lana Smokrović i Korina Stojić

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD

·       nalazi se u središtu grada, u Gundulićevoj ulici

·       površina: 298 m²

·       standardna rasvjeta: tri raskošna lustera, zidni svijećnjaci

·       gledalište: 364 osobe

·       scenska rasvjeta: 9 + 4 reflektora

·       balkon

KONCERTNA DVORANA VATROSLAVA LISINSKOG



·      velika dvorana s 2360 m², 1847 sjedišta, i velikim orguljama;

·      mala dvorana s 360 m² i 304 sjedišta;

·      četiri salona za sastanke, predvorje i tri snack-bara

·      izgrađena 1957. godine

·      Nazvana po hrvatskom skladatelju Vatroslavom Lisinskom

MUZIČKA AKADEMIJA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

·       12 000 m²

·       dvije podzemne i osam nadzemnih etaža

·       550 studenata

·       prepoznatljiva po šarenom krovu

CIBONA-DVORANA- "BOŽIĆ U CIBONI"

·       prvi put održan 1989. godine

·       režirao je Krešimir Dolenčić

·       postala svečana tradicija Zagrepčana

ARENA ZAGREB

·       Arena Zagreb je višenamjenska dvorana

·       predviđena za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija

·       otvorena je 28. prosinca 2008.

·       Smještena: zapadnom ulazu u grad Zagreb u naselju Remetinec

STADION ŠALATA

·       smještaj: 10 minuta pješke od središnjega gradskog trga

nastupi izvođača na otvorenom